Za one koji rade od kuće, prošla godina je ostala u magli poziva preko Zooma, kasnih noćnih mejlova i bolova u leđima zbog pogrbljenosti nad laptopima. Međutim, uprkos svemu, preovlađuje mišljenje da je rad na daljinu samo izgovor za sedenje kod kuće i gledanje televizije. Nedavno se britanski premijer Boris Džonson suočio s kritikama jer je sugerisao da su ljudi "imali puno slobodnih dana" tokom pandemije, a britanska vlada traži da se radnici pripreme za povratak na svoja radna mesta. Tokom virtuelnog prolećnog foruma konzervativaca, gde je govorio o vladinom planu za ublažavanje ograničenja, rekao je da je britanski kancelar Riši Sunak bio "prilično zainteresovan" da se ljudi vrate u svoje kancelarije nakon mnogo meseci rada od kuće, rekavši da je opšte mišljenje bilo da su ljudi imali puno slobodnih dana. Osim što je takva izjava netaktična, problem je što to jednostavno nije tačno. Različite studije su otkrile da tokom pandemije oni koji rade na daljinu provode više vremena za svojim računarima nego pre krize COVID-19. U stvari, prosečno vreme koje zaposleni provode radeći od kuće povećalo se za više od dva sata dnevno od početka krize sa koronavirusom (prema podacima firme za poslovnu podršku NordVPN Teams). Sve u svemu, istraživači su otkrili da zaposleni ostaju prijavljeni na svojim računarima do 20:00h, a zatim nastavljaju rano sledećeg dana. Kada su istraživači u LinkedInu i Fondaciji za mentalno zdravlje prošle godine anketirali 2.000 ljudi, otkrili su da prosečni zaposleni u Velikoj Britaniji radi dodatnih 28 sati mesečno prekovremeno od početka pandemije. U septembru 2020. je analiza mejlova i sastanaka preko tri miliona ljudi u 16 gradova otkrila da se prosečni radni dan povećao za 48,5 minuta tokom prvih nedelja pandemije. Takođe, zaposleni su takođe učestvovali na više sastanaka nego pre. Prijavljen je i povećan pritisak i stres prilikom preseljenja posla kući. Dodatno, ljudi koji rade od kuće tokom radnog dana provode mnogo manje vremena pijući kafu i razgovarajući sa kolegama. Rad na daljinu za vreme pandemije podstakao je kulturu takozvanog e-prezentizma, gde zaposleni smatraju da bi trebali biti dostupni 24 sata dnevno, 7 dana u nedelji - uprkos rizicima po svoje zdravlje. Prelazak iz kancelarije takođe je doveo do konstantnog mešanja poslovnog i privatnog života. Produžen je radni dan, a sve više ljudi šalje mejlove do kasno u noć. Međutim, ne radi se samo o broju odrađenih sati. Prema anketi Talk Talka, koja je obuhvatilo više od 1.000 ljudi, 58% je reklo da su bili produktivniji kao rezultat rada od kuće. Istraživanje sprovedeno pre pandemije pokazalo je da rad na daljinu može povećati radnu efikasnost, uklanjajući smetnje na radnom mestu kao što su pozadinska buka i ometanje od strane kolega. Naravno, postoje i značajni izazovi koji se javljaju kada je u pitanju daljinski rad tokom pandemije. Anksioznost prouzrokovana globalnom zdravstvenom krizom uticala je na rad, čineći da se mnogi osećaju nemotivisano i izolovano. I kao što će roditelji potvrditi, rad od kuće uz zatvaranje škola ili vrtića nije lak. Tokom prošle godine glavni savet je bio da radite od kuće, gde je to moguće, kako biste izbegli nehotično širenje COVID-19 na kolege. Naučnici su takođe upozorili da je prerano za povratak na posao, jer bi to moglo negativno uticati na napredak postignut vakcinacijom. Kao što znamo, prenos je veći kada se ljudi okupljaju u zatvorenom prostoru, poput kancelarija. Radnici na daljinu naporno rade - i to pod izazovnim uslovima - već mesecima. A pandemija još nije gotova. Umesto da ojačamo ideju da se poslovanje može odvijati samo u kancelariji, trebalo bi da se fokusiramo na to kako poboljšati kulturu rada na daljinu.
0 Comments
Leave a Reply. |
Arhiva
May 2023
kategorije
All
|